Izv. prof. dr. sc. Lana Ciboci Perša, Hrvatsko katoličko sveučilište
Izv. prof. dr. sc. Lana Ciboci Perša, Hrvatsko katoličko sveučilište
Digitalna tehnologija dio je odrastanja. Djeca i mladi svakodnevno uz ekrane uče, komuniciraju, zabavljaju se i traže informacije, a sve važnije mjesto u toj svakodnevici zauzima i umjetna inteligencija. Upravo zato pitanje više nije samo koriste li djeca tehnologiju, nego kako digitalni alati i umjetna inteligencija utječu na njihovo učenje, međuljudske odnose i dobrobit. Upravo je to bilo u središtu istraživanja provedenog u sklopu projekta Primjena digitalnih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji u obrazovanju – BrAIn, koje je provelo Hrvatsko katoličko sveučilište.
Digitalna transformacija škole kroz projekt BrAIn
Projekt BrAIn, vrijedan gotovo 16 milijuna eura, zajednički od 2023. godine provode Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNET), Hrvatsko katoličko sveučilište, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) te Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI).
Okosnicu projekta čini sustavno uvođenje novih kurikula i obrazovnih sadržaja koji će učenike pripremiti za život i rad u svijetu prožetom algoritmima i alatima umjetne inteligencije. Kroz nove kurikule djeca neće učiti samo kako koristiti alate umjetne inteligencije već će razvijati kritičko razmišljanje i razumijevanje potencijalnih rizika koje donosi primjena novih digitalnih tehnologija. Usporedno s radom u učionicama predviđena je i tehnička nadogradnja sustava e-Dnevnik koji bi u budućnosti trebao, koristeći analitiku podataka, nuditi personalizirane preporuke učenicima.
Važan dio projekta čini i provedba istraživanja o primjeni digitalne tehnologije i njezinom utjecaju na dobrobit i mentalno zdravlje djece. Pilot istraživanje provedeno je tijekom akademske godine 2024./2025. te su rezultati u ožujku predstavljeni široj javnosti. Samo istraživanje provedeno je u 46 škola te je u njemu sudjelovalo 3.913 učenika, 924 roditelja/skrbnika te 382 nastavnika.
Tehnologija donosi brojne mogućnosti, ali i rizike
Jedan od najvažnijih zaključaka istraživanja jest da su digitalne tehnologije duboko utkane u svakodnevicu djece i mladih, ali još uvijek nisu jednako snažno integrirane u sâm obrazovni sustav. Učenici tehnologiju mnogo češće koriste u slobodno vrijeme nego u nastavnom procesu, a prepreke kao što su manjak opreme, tehničke podrške i sustavne edukacije otežavaju njezinu kvalitetnu primjenu u školi.
Učenici kao glavni uređaj koriste pametni telefon, a digitalne alate u školi najčešće doživljavaju kao pomoć za brže informacije, lakše objašnjavanje gradiva i pripremu zadataka. Istodobno, sami učenici priznaju i negativne strane – distrakciju, slabiju koncentraciju, površnije učenje, veći prostor za prepisivanje te negativan utjecaj na zdravlje i odnose s drugima. Kada su alati umjetne inteligencije u pitanju, učenici najčešće koriste sustave za prepoznavanje lica, društvene mreže, preporuke tražilica te različite chatbotove. Iako prepoznaju korisnost i rasprostranjenost alata umjetne inteligencije, učenici jasno navode potrebu za edukacijom, ograničenjima i odgovornom korištenju.
Za razliku od učenika, koji alate umjetne inteligencije već spontano uključuju u svakodnevni život i učenje, roditelji u njima češće prvo vide moguće rizike. Naime, većina roditelja smatra da alati umjetne inteligencije u obrazovanju nose više rizika nego koristi. Boje se slabljenja kritičkog mišljenja, pretjeranog oslanjanja na alate umjetne inteligencije, pada kreativnosti, kao i problema s privatnošću i sigurnošću podataka. Uglavnom se ne slažu da bi korištenje alata umjetne inteligencije pridonijelo poboljšanju kvalitete obrazovanja djece, a relativno mali udio roditelja poticao bi svoje dijete da ih koristi. Ipak, svaki drugi roditelj vidi i potencijal takvih alata za prilagodbu učenja potrebama djeteta, a više od trećine roditelja zna da njihovo dijete već koristi alate umjetne inteligencije za školske zadatke. Pozitivnijeg mišljenja o korisnosti digitalne tehnologije za školu i obrazovanje jesu oni roditelji koji su digitalno i UI pismeniji te koji češće s djecom koriste digitalnu tehnologiju.
Istraživanje je pokazalo i da djeca o neugodnim iskustvima na internetu češće govore prijateljima nego roditeljima te je stoga u zaštiti djece najvažnija kombinacija razgovora, jasnih granica i razvijanje digitalnih kompetencija. Najviše koristi imaju ona djeca uz koju odrasli razgovaraju o sadržajima, provjeravaju informacije, postavljaju pravila i potiču ravnotežu između ekrana i stvarnog života. Glavna poruka istraživanja za roditelje mogla bi stati u jednu rečenicu – tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša, ali bez vodstva, granica i razgovora lako postaje problem, kako za djecu, tako i za čitavu obitelj.
Preporuke stručnjaka za roditelje: kako djeci pomoći u sigurnom i pametnom korištenju tehnologije
Na temelju navedenih rezultata istraživanja, u okviru projekta proizašle su i preporuke za učenike, roditelje/skrbnike, nastavnike, stručne suradnike u školama i ravnatelje.
Roditeljima se preporučuje da se redovito informiraju o digitalnim alatima, društvenim mrežama i alatima umjetne inteligencije koje njihova djeca koriste te da o tome s njima otvoreno razgovaraju. Važno je pokazati zanimanje, pitati djecu kako i zašto koriste određene aplikacije i alate te zajednički učiti o njihovim mogućnostima i rizicima. Umjetnu inteligenciju pritom treba promatrati kao pomoć u učenju, a ne kao zamjenu za trud, razmišljanje i kreativnost. Djecu treba poticati da provjeravaju točnost sadržaja koje dobivaju uz pomoć alata umjetne inteligencije, uspoređuju ih s pouzdanim izvorima i razvijaju kritički odnos prema informacijama koje čitaju, dijele i koriste.
Jednako su važni sigurnost i privatnost. Djecu treba učiti da ne dijele osobne i osjetljive podatke na internetu ni u alatima umjetne inteligencije te da razmišljaju o digitalnom tragu koji ostavljaju. Potrebno je s njima razgovarati i o elektroničkom nasilju, prijevarama, neprimjerenim sadržajima i komunikaciji sa strancima, uz jasnu poruku da se uvijek mogu obratiti odraslima za pomoć.
Stručnjaci također naglašavaju važnost jasnih pravila i granica u korištenju tehnologije, prilagođenih dobi djeteta. Uz to, roditelji bi trebali poticati ravnotežu između vremena provedenog online i aktivnosti uživo, poput igre, sporta, druženja i razgovora. Budući da djeca mnogo uče promatrajući odrasle, i roditelji bi trebali biti uzor u umjerenom, odgovornom i svrhovitom korištenju tehnologije.
Projekt BrAIn tek je početak promjena koje će u godinama pred nama snažno oblikovati hrvatski obrazovni sustav, od sadržaja koji se uče do načina na koji djeca usvajaju znanje i vještine za budućnost. Upravo je zato važno da i roditelji idu u korak s razvojem tehnologije i alata umjetne inteligencije, da rade na vlastitoj UI pismenosti, ali i da djeci pomognu razviti znanje, kritičnost i odgovornost za sigurno snalaženje u digitalnom svijetu.
Prijedlog izdvojenih citata:
Glavna poruka istraživanja za roditelje mogla bi stati u jednu rečenicu – tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša, ali bez vodstva, granica i razgovora lako postaje problem, kako za djecu, tako i za čitavu obitelj.
Roditeljima se preporučuje da se redovito informiraju o digitalnim alatima, društvenim mrežama i alatima umjetne inteligencije koje njihova djeca koriste te da o tome s njima otvoreno razgovaraju.
Umjetnu inteligenciju treba promatrati kao pomoć u učenju, a ne kao zamjenu za trud, razmišljanje i kreativnost.
Komentari (0)