Vitamine se ne smije uzimati po principu „sam svoj liječnik“
Vitamine se ne smije uzimati po principu „sam svoj liječnik“
Zna se da su vitamini bitni dijelovi hrane, koji već u vrlo malim količinama pomažu da se održava normalni rad organizma. Zna se da moramo voditi brigu da u našem jelovniku bude dovoljno hrane u kojoj će biti zastupljeni najvažniji vitamini s obzirom na to da ljudski i životinjski organizam ne mogu stvarati vitamine.
Međutim, ima ljudi koji u potrazi za zdravljem posežu za dodatnim, pretjeranim, velikim dozama vitamina, u obliku različitih farmaceutskih preparata. Pritom ne razmišljaju da takvim postupcima ne samo da ne poboljšavaju zdravlje nego, dapače, mogu znatno naštetiti svojem organizmu.
Samo Amerikanci godišnje potroše 1,5 milijardu dolara na kupnju vitaminskih preparata, što očito ukazuje na njihov interes za vitamine u prevenciji i liječenju oboljenja. Danas su vitamini dostupni ljudima na mnogim mjestima, i to bez recepata. Zbog toga je više nego ikad važno da ljudi budu dobro informirani o mogućim pogrešnim primjenama i zlouporabama vitamina.
Jedan oblik pogrešne primjene jest uzimanje vitamina u količinama većim nego što su potrebe organizma, u tzv. megadozama. Ponuđeni kao rješenje za gotovo svaku nezgodu koja zatekne ljudsko tijelo – većinom za stanja za koja ne postoji sigurno medicinsko liječenje – takva primjena i doziranje vitamina, po principu „sam svoj liječnik“ može imati štetne i čak fatalne posljedice, često gore nego sama bolest koju se željelo liječiti.
Vitamini reguliraju i olakšavaju stotine metaboličkih reakcija u tijelu. Kada čovjek primi previše nekog određenog vitamina (putem hrane ili tableta), višak se ili izluči mokraćom ili se uskladišti u masno tkivo ili organ. U slučaju uskladištenja, vitamin više ne djeluje kao važna tvar u hrani, nego kao lijek, proizvodeći medicinske učinke sa svim opasnostima i nesigurnostima koje idu s njima. Ljudi uzimaju vitamine u megadozama (otprilike 10 puta većim od preporučene dnevne potrebe) praktički za sve, od liječenja raka do pojačanja seksualne moći.
Više od 80 posto nas prehladi se barem jednom godišnje. Nekih posebno djelotvornih lijekova za to stanje nemamo. Međutim, dvostruki dobitnik Nobelove nagrade prof. Pauling tvrdi da dnevne dodatne doze vitamina C mogu smanjiti učestalost prehlade i drugih poteškoća u dišnim putevima. On i njegovi istomišljenici preporučuju dnevno velike doze tog vitamina (od 1 do 14 grama, što je 1000 do 6000 posto više od dosad preporučivanih dnevnih doza), a kod prvih simptoma prehlade još i veće doze. Oni tvrde da takve velike doze mogu zaustaviti bolest u samom početku ili pomoći da se prehlada uopće ne pojavi. Međutim, sve ove tvrdnje još uvijek nisu dobile znanstvenu potvrdu. Dokazi za te tvrdnje prilično su konfuzni, a rezultati niza brižljivo kontroliranih studija su u protuslovlju. Zagovornici vitamina C tvrde da u slučaju loših rezultata nije bilo provedeno striktno doziranje. Očito je da ni vrhunski znanstvenici još uvijek nisu suglasni o pitanju velikih doza vitamina C.
One koji gledaju na primjenu velikih doza vitamina C u borbi protiv prehlade kao na neku bezopasnu praksu treba upozoriti na stvarne i teoretske hazarde. Najčešći simptomi kod uzimanja prevelikih doza su mučnina i proljev, a mogu se pojaviti i bubrežni kamenci. Također, takve visoke razine vitamina C u organizmu mogu razarati druge važne tvari u hrani, kao što je, na primjer, vitamin B12. Osim toga, ispitivanja su pokazala da uzimanje prevelikih količina vitamina C povećava i potrebe organizma za vitaminom E. Onaj koji se već adaptirao na visoke doze vitamina C, pa onda prijeđe na normalne doze može oboljeti od vrlo ozbiljnog oboljenja skorbuta.
Možda je najbolje rješenje srednji put: redovito uzimanje umjereno povećanih količina vitamina C ili samo u vrijeme oboljenja. Preporučuje se pola do jedan gram. Ovaj režim primjene može ponešto olakšati simptome, ali vjerojatno neće smanjiti učestalost prehlade.
Prevencija raka
Razarajući učinci raka, nažalost, još uvijek ostavljaju znanstvenike da bezuspješno tapkaju u mraku (ili da traže „na slijepo“). U svrhu liječenja i prevencije pokušava se sve što daje i minimalne nade. Jedna od mogućnosti su i vitamini. Stručnjaci ispituju vitamine A i C u prevenciji zloćudnih tumora. Valja istaknuti da definitivna rješenja tih pitanja još nisu pronađena. Ono što je uočeno jest da se smanjeni rizik od raka ne postiže uzimanjem tih vitamina u velikim dozama u obliku dodatnih farmaceutskih preparata, nego uz pomoć hrane bogate spomenutim vitaminima.
Korist od vitamina A, kao pomoćnog sredstva u prevenciji raka, jako je ograničena. Njega se ne može usmjeriti na specifična područja u organizmu, a osim toga, jako je i toksičan kad je prisutan u velikim količinama. Ipak, koristan i od pomoći u prevenciji raka može biti, ali samo onaj vitamin A koji se uzima putem hrane. Osobe koje konzumiraju velike doze vitamina A mogu imati poteškoće i biti žrtve akutne i kronične toksičnosti (glavobolje, povraćanje, proljev, odebljanje kože, gubitak kose, oštećenje jetre, a u rijetkim slučajevima čak i smrt). I žene u trudnoći trebaju izbjegavati prevelike doze ovog vitamina. Svakog onog koji si želi sam propisati megadoze vitamina A, u svrhu prevencije raka, čitava ova lista navedenih nuspojava treba odvratiti od toga.
Srčana oboljenja
Smanjivanje kolesterola i drugih masnoća u krvi smanjit će rizik od koronarne srčane bolesti. Nekoliko se vitamina primjenjivalo u cilju smanjivanja razina tih tvari u krvi. Međutim, smanjuju li vitamini doista smrtnost od srčanih oboljenja – još je daleko od jasnog i sigurnog odgovora. Niacin (vitamin B3) i vitamin C upotrebljavali su se u tu svrhu, ali se komentari te primjene uvelike razlikuju. Kod prekomjerne primjene niacina istraživači su uočili povećanu učestalost poremećaja srčanog ritma, sniženje krvnog šećera i povećanje koncentracije mokraćne kiseline u krvi. Primijećen je svrbež tijela, ali i oštećenje jetre, pogoršanje simptoma čira na želucu ili dvanaesniku i nesvjestice.
Primjena velikih doza vitamina C u cilju smanjivanja razine kolesterola u krvi rezultirala je proturječnim izvještajima.
Kožne bolesti
Akne su pošast i velika patnja tinejdžera, a za neke i doživotna nevolja. Jedan analog vitamina A danas se primjenjuje kao djelotvoran lijek za tešku formu cističnih akni.
Međutim, velike doze nisu se pokazale učinkovitima u liječenju akni ili u olakšavanju drugih kožnih oboljenja. Oni koji uzimaju analog vitamina A za sve tipove kožnih bolesti mogu oboljeti od trovanja samim vitaminom A. Zanimljivo, pretjerane doze izazvale su ljuštenje i pucanje kože, a to su baš simptomi kod različitih kožnih bolesti.
Mentalna oboljenja
U ne tako davnoj prošlosti među psihijatrima je postojalo prilično veliko oduševljenje za primjenu velikih doza vitamina u liječenju različitih psihičkih oboljenja, kao što je shizofrenija ili za poboljšanje mentalnih funkcija u osoba s oštećenom sposobnošću učenja. Ipak, niz dobro kontroliranih studija pokazao je da velike, megadoze niacina, vitamina B6, vitamina C ili drugih vitamina nisu imale učinka na osobe sa shizofrenijom ili drugim mentalnim bolestima. Primjena takvih megadoza u cilju poboljšanja poremećene sposobnosti učenja također nije dala uvjerljiv rezultat.
* * *
Kontroverze o koristima i rizicima velikih doza vitamina mogu se navoditi u nedogled. Raspoloživi dokazi govore da postoji određeni potencijal za njihovu primjenu u nekim bolestima. Međutim, mišljenje o korisnosti velikih doza zasnovano je na njihovu djelovanju kao potencijalnog lijeka, a ne kao neophodnog, osnovnog sastojka hrane. Naša briga za zdravljem ne smije nas odvesti u takve ekstreme. Možda bismo morali poslušati instrukcije majke prirode: za postizanje najboljih rezultata konzumirajmo vitamine u količinama u kojima se prirodno nalaze u hrani.
Što se tiče sportaša, danas većina nutricionista vjeruje da vitamini i minerali koji se dodatno uzimaju pored raznovrsne i dobro uravnotežene prehrane nemaju učinak na sportske rezultate.
dr. Ivo BELAN
Komentari (0)